Ciklus predavanja: Što ja to istražujem?

Prikaz istraživanja mjerenje ugljikova otiska trail trkača na primjeru studije slučaja utrke 100 milja Istre. Opis provedbenih faza, metodologije istraživanja, rezultata i implikacija za primjenu rezultata s ciljem smanjenja ugljikova otiska velikih sportskih evenata.

Dr. sc. Hrvoje Grofelnik je profesor geografije i stručnjak za održivi razvoj i turizam, s bogatim iskustvom u obrazovanju i znanstvenom radu. Diplomirao je i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorat je obranio temom o ekološkim aspektima održivog razvoja turizma na otocima Cresu i Lošinju. Tijekom karijere radio je kao nastavnik i mentor u srednjim školama, sudjelovao u projektima vezanim uz turizam i zaštitu okoliša te objavljivao stručne i znanstvene radove. Trenutno je docent na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji te predaje kolegije vezane uz geografiju i održivi razvoj.

Prikaz klimatskih trendova i utjecaja na vodoopskrbu otoka hrvatskog Jadrana. Primjeri različitih otoka sa specifičnim vodoopskrbnim situacijama i mogućnosti za podizanje pouzdanosti vodoopskrbe u uvjetima klimatskih promjena i porasta turističkog opterećenja.

Dr. sc. Hrvoje Grofelnik je profesor geografije i stručnjak za održivi razvoj i turizam, s bogatim iskustvom u obrazovanju i znanstvenom radu. Diplomirao je i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorat je obranio temom o ekološkim aspektima održivog razvoja turizma na otocima Cresu i Lošinju. Tijekom karijere radio je kao nastavnik i mentor u srednjim školama, sudjelovao u projektima vezanim uz turizam i zaštitu okoliša te objavljivao stručne i znanstvene radove. Trenutno je docent na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji te predaje kolegije vezane uz geografiju i održivi razvoj.

Teorije grafova i dizajna su grane matematike koje se bave proučavanjem kombinatoričkih objekata koje zovemo grafovi i dizajni. Teorija grafova ima mnoge zanimljive primjene, npr. primjenjuje se za traženje najkraćeg puta u programu Google Maps, dok teorija dizajna ima široku primjenu u analizi i dizajniranju eksperimenata. Grafovi i dizajni se mogu koristiti i za rješavanje mnogih problema ne samo u matematici već i u fizici, biologiji, kemiji, informatici, tehničkim znanostima itd. Na ovom predavanju opisat ćemo što su dizajni i grafovi, navesti neke primjene te ukratko objasniti kakvim se istraživanjima iz teorije grafova i dizajna bavimo na Fakultetu za matematiku.

Dr. sc. Doris Dumičić Danilović je docentica na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Doktorirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Matematičkom odsjeku, Sveučilišta u Zagrebu, 2014. godine i bavi se primijenjenom matematikom, odnosno istraživanjima iz teorije dizajna, grafova i kodova.

Dr. sc. Andrea Švob je izvanredna profesorica na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Disertaciju je obranila 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Matematičkom odsjeku, Sveučilište u Zagrebu. Glavna područja zanimanja su teorija dizajna, grafova i kodiranje te konačnih grupa kao i konačne geometrije.

Predavanje Gradimo ceste matematikom je proizašlo iz višegodišnje suradnje sa tvrtkom Allplan koja proizvodi softver za projektiranje cesta, željeznica i pomoćnih objekata. Predavanje govori o projektiranju glavne osi ceste ili željezničke pruge.

Bojan Crnković zaposlen je kao izvanredni profesor na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Autor je više od 20 znanstvenih članaka iz područja primijenjene matematike. Izlagao je na velikom broju znanstvenim konferencijama te je sudjelovao u provedbi više znanstvenih i stručnih projekata. Autor je brojnih predavanja i radionica koji za cilj imaju popularizaciju matematike te je sudjelovao u osmišljavanju i izvedbi većeg broja popularizacijskih projekata Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci.

Ljudi su danas suočeni s mnogim izazovima (klimatske promjene, zdravstveni problemi i sl.). U prezentaciji će se prikazati najnovija postignuća na području naprednih mikro- i nanotehnoloških struktura i proizvoda koji se razvijaju u svijetu te na Sveučilištu u Rijeci kako bi se pokazali načini na koje razvoj znanosti i tehnologije omogućuju sustavni i strukturirani pristup ublažavanju i rješavanju takvih izazova.

Saša Zelenika diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci a doktorirao je na Politehničkom sveučilištu u Torinu u Italiji. Bio je voditelj Odjela strojarskih znanosti na Paul Scherrer institutu u Švicarskoj. Od 2004. je nastavnik na Tehničkom fakultetu u Rijeci (od 2015. redoviti profesor u trajnom izboru), gdje je bio pomoćnik dekana, predstojnik zavoda te je bio i jest voditelj Laboratorija za precizno inženjerstvo. Od 2012. – 2014. je bio pomoćnik te zamjenik ministra pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Vlade RH. Trenutačno je prorektor za strateške projekte (prethodno: pomoćnik rektorice) Sveučilišta u Rijeci. Znanstveno se bavi preciznim inženjerstvom te tehnologijom mikro- i nanosustava. Vrlo je aktivan u popularizaciji znanosti.

Arthur C. Clarke je rekao da je svaka dovoljno napredna tehnologija neodvojiva od magije. To je slučaj i s modernom umjetnom inteligencijom koja je pretvorila jučerašnju znanstvenu fantastiku u današnju stvarnost. Međutim, umjetna inteligencija se razvija već desetljećima i postala je sastavni dio naše svakodnevice. Ovo predavanje će vas povesti na putovanje kroz više primjera primjene umjetne inteligencije koje često koristimo. Objasniti ćemo osnovne principe i razumjeti kako rade pojedini algoritmi umjetne inteligencije. Budite dio ove uzbudljive avanture i otkrijte kako umjetna inteligencija mijenja način na koji živimo i radimo.

Piltaver: Rok Piltaver bio je fasciniran računalima još od mladosti, što ga je dovelo do studija računarstva i istraživačkog rada u području umjetne inteligencije na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani. Sudjelovao je u razvoju inteligentnih sustava koji prepoznaju promjene u zdravstvenom stanju starijih osoba, vrata koja prepoznaju osobe, robota koji uči od ljudi, sustava za preporuku i planiranje izleta te pametnog doma koji se prilagođava preferencijama stanara. U doktoratu se fokusirao na razumljivost modela strojnog učenja. Kako bi stekao iskustvo s podatcima velikog obujma, 4 godine je radio kao podatkovni inženjer u uspješnom start-up poduzeću. Proteklih 5 godina radi kao podatkovni znanstvenik u poduzeću Outfit7 gdje pomoću podataka optimizira neke od najpopularnijih mobilnih igara na svijetu te je zadužen za razvoj sustava poput spajanja i rangiranja igrača te personalizacije. Je dugogodišnji supredsjednik Slovenske konferencije o umjetnoj inteligenciji i aktivan član lokalne zajednice podatkovnih znanstvenika. Nedavno je postao naslovni docent na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija u Rijeci gdje predaje o podatkovno intenzivnim aplikacijama.

Možda se ne sjećate, ali postojalo je doba kada nije postojala kemija kakvu danas poznajemo. U nedostatku vlastitih kemičara, obratili smo se drugim bićima koji su već stvorili milijune različitih spojeva u svojoj biokemiji. Nismo još niti poznavali strukture i farmakologiju, ali obrisi prvih uspjeha već su bili vidljivi. Poznavali smo biljke koje su mogle smanjiti bol, a vješti majstori čak su stvorili anesteziju priju moderne anesteziologije. Čovjek nastupa sa sebičnog, egocentričnog aspekta i često mislimo kako za sve bolesti postoji lijek u prirodi. Statistički, to je čak možda i moguće, no zavirimo u sami sebe i pitajmo se zašto bi cijela priroda bila dužna opskrbljivati baš nas svim mogućim lijekovima. Mi smo samo jedna od brojnih vrsta Zemlje. Kada je nastala moderna kemija u XIX. stoljeću, konačno smo se mogli udružiti. Naučili smo izolirati aktivne spojeve iz prirodnih izvora poput kinina, morfina i artemizinina i taj koncept ostao je živ do današnjeg dana. No, naučili smo i modficirati prirodne spojeve i prilagoditi nama – podsjetimo se da priroda nije dužna biti ljudska sluga. U predavanju upoznat ćemo inspiracije koje smo našli u prirodi za našu dobrobit.

Stribor Marković rođen je 1974. godine u Karlovcu. Nakon završene gimnazije 1992. godine upisuje Farmaceutsko-biokemijski fakultet gdje diplomira medicinsku biokemiju i farmaciju 1998. godine. Doktorirao je farmaceutske znanosti 2005. godine. Svoj rad započinje u Istraživačkom institutu PLIVA-e, te kasnije u GSK. Nakon istraživačkog posla radi u kontroli i osiguranju kvalitete Imunološkog  zavoda. Poslije se bavi konzaltingom i savjetovanjem pacijenata, da bi se vratio akademskom okružju 2021. godine postavši docent Sveučilišta u Rijeci.

Od prvotnog korištenja prirode (uporabna vrijednost) preko razumijevanja da je neočuvanje prirode prijetnja za ljudski opstanak (zaštitna vrijednost) suvremena pravna shvaćanja reflektiraju širenje svijesti prema idejnom konceptu da je priroda možda vrijednost per se, neovisno o čovjeku (imanentna vrijednost). Ili jednostavno, može li drvo, potok, kamen, životinja… biti samostalni nositelj prava te kojih i što to konkretno znači? Što kaže bolivijski Zakon o Majci Zemlje 2010., a što novozelandski Zakon Te Urewera 2014.? Koja prava ima rijeka Amazona u Kolumbiji, a koja rijeka Magpie u Kanadi? Predavanje razmatra recentnu dekonstrukciju antropocentrične premise prava u potrazi za novim, korisnijim i sveobuhvatnijim paradigmama utemeljenim na holističkom poimanju i doživljaju Svijeta, a sve utemeljeno na rekonsideraciji što je to zapravo stvarnost i kako je pravno najbolje štitimo.

Prof. dr. sc. Sanja Barić redovita je profesorica u trajnom izboru i predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci. Članica je niza stručnih tijela Sveučilišta, države RH te međunarodnih organizacija, a uža specijalnost su joj ljudska prava, antidiskiminacijsko pravo, ustavno sudovanje i pravna regulacija civilnog društva.

Na predavanju će biti riječi o energetskoj traniziciji u prometnom sektoru, s naglaskom na dekarbonizaciju prometa i uvođenje novih koncepata

Vedran Kirinčić (https://www.linkedin.com/in/vedrankirincic/) je izvanredni profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Njegova ekspertiza uključuje izradu različitih planskih dokumenata povezanih s zelenom energetskom tranzicijom, poput dekarbonizacije transportnog sektora kroz elektrifikaciju flote vozila. Sudjeluje u provedbi analiza obrazaca potrošnje energije, identificiranju područja za poboljšanje učinkovitosti i promišljanju rješenja za smanjenje ugljičnog otiska. Osim toga, ima iskustvo u pripremi Akcijskih planova za održivu energiju i klimu (SECAP), Planova održive urbane mobilnosti (SUMP) te Planova održive elektromobilnosti (SEMP). Aktivan je u brojnim aktivnostima usmjerenim na popularizaciju znanosti i tehnologije te je koautor niza znanstvenih i stručnih radova.

Zašto su električna vozila počela “istiskati” klasične automobile koji koriste motor s unutarnjim izgaranjem, kako se spajaju na mrežu i kako se pune?

Rene Prenc (https://www.linkedin.com/in/rene-prenc-7b506518/) je izvanredni profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područje njegovog interesa obuhvaća modeliranje, planiranje i optimizaciju elektroenergetskih mreža. Posjeduje iskustvo u planiranju srednjenaponskih (SN) mreža, u upravljanju projektima, priključenju SN korisnika i kapitalnim ulaganjima u SN infrastrukturu. Specijaliziran je za kratkoročno i dugoročno planiranje te korištenje naprednih softverskih alata za analizu mreža. Ima široko znanje o tehno-ekonomskim aspektima integracije distribuirane proizvodnje i obnovljivih izvora u distribucijske mreže. Zainteresiran je za razvoj i primjenu novih tehnika i tehnologija za alokaciju distribuirane proizvodnje, baterijskih sustava za pohranu energije, STATCOM-a itd. u distribucijskim mrežama.

Michele Rojnić (https://www.linkedin.com/in/michele-rojni%C4%87-8210032a4/ ) je asistent na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Kao mladi istraživač, bavi se primjenom optimizacijskih metoda u području relejne zaštite te analizom distribucijskih mreža elektroenergetskog sustava. Njegovi interesi obuhvaćaju razvoj novih metoda za optimizaciju upravljanja mrežama i integraciju distribuirane proizvodnje, s naglaskom na poboljšanje pouzdanosti distribucijskih mreža.

Predavanje o upotrebi satelitskih snimaka u praćenju onečišćenja na moru. Radi se o jednoj od tema kojima se predavačica bavila u svom nedavno obranjenom doktoratu.

Dr. sc. Marta Alvir mag. ing. mech. je viša asistentica na Tehničkom fakultetu, Sveučilišta u Rijeci na Zavodu za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo. Doktorski studij završila je u lipnju 2024. godine obranivši doktorski rad pod naslovom „Numeričko modeliranje podmorskih ispusta uz primjenu strojnog učenja“.

 današnje vrijeme sve se više naglaska stavlja na emisije štetnih plinova, pogotovo u avioindustriji. Shodno tome javlja se potreba za povećanjem aerodinamičke efikasnosti, a pritom je sve važniji dio istraživanja i redukcija buke. To se pogotovo odnosi na trenutke slijetanja i uzlijetanja aviona na aerodrome, koji su najčešće u blizini naseljenih mjesta.
S obzirom na kompleksnost problema analize strujanja zraka, javlja se potreba za istraživanjem metodologije pomoću koje se mogu analizirati, vizualizirati i riješiti problemi opstrujavanja zraka oko krila te finalno doći do optimalnog oblika. Tijekom ovog predavanja odmaknuti ćemo se od detaljnog proučavanja matematičkih modela te se primarno posvetiti primjenom postojećih alata u rješavanju i vizualizaciji zraka. Promotrit će se na koji način je moguće manipulirati postojećom geometrijom krila kako bi došli do potencijalnih poboljšanja u vidu povećane aerodinamičke efikasnosti, smanjenja buke te poboljšanja stabilnosti.

Andro Rak je asistent i doktorand na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Stekao je naziv magistra inženjer strojarstva na spomenutom fakultetu 2020. godine. Zadnjih pola godine je proveo na Sveučilištu u Southamptonu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se između ostaloga bavio aerodinamičkom i akustičkom analizom u istraživačkoj grupi za aerodinamiku i mehaniku leta. Njegovo područje interesa je aerodinamika, računalna dinamika fluida, eksperimentalna mjerenja u zračnom tunelu te programiranje u svrhu rješavanja inženjerskih problema. Tijekom svog znanstvenog djelovanja, objavio je jedan znanstveni rad u Q1 excellence bazi kao prvi autor te je član nekolicine domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata.

U posljednje vrijeme mediji učestalo prenose informacije o teškim deliktima nasilja u krugu obitelji koji znaju snažno odjeknuti u zajednici. U isto vrijeme kreatori politika prenose vijesti o tome kako je jedan od najefikasnijih načina suzbijanja takvih neprihvatljivih ponašanja povišenje kaznene represije. Zadnje izmjene i dopune Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje su stupile na snagu početkom 2024. godine upravo pokazuju kakvo je takvo stajalište i službeni stav našega zakonodavca. Stoga se otvara pitanje kako takve zakonodavne promjene utječu na svakodnevni život građana i zašto je važno da ih svatko od nas razumije.
Na konkretnim primjerima iz medija i sudske prakse pokazat ćemo koliko je važno prepoznati i razumjeti vjerodostojnu i relevantnu informaciju u kontekstu razumijevanja odredbi Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Dalida Rittossa je izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo, predstojnica Zavoda za kaznene znanosti Pravnog fakulteta u Rijeci i glavna urednica Zbornika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Autorica je većeg broja znanstvenih radova iz područja kaznenog prava, kriminologije, viktimologije i ljudskih prava. Dugi niz godina bavila se fenomenom nasilja, seksualnim deliktima i maloljetničkom delinkvencijom. Kao članica radnih skupina Ministarstva pravosuđa i uprave imala je prilike sudjelovati u kreiranju konkretnih zakonodavnih intervencija u tome području. U nastojanju da istraživačke aktivnosti promijene stvarni i pravni položaj najranjivijih, vodila je projekt Hrvatske zaklade za znanost, Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu / #COVID-19#VULNERABILITY. U uvjerenju kako znanost mora pridonositi boljitku zajednice, pokrenula je i su-nosi program cjeloživotnog obrazovanja Pravo u zajednici.

Dejana Golenko, naslovna docentica i knjižničarska savjetnica, voditeljica je Knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci. Na Pravnom fakultetu u Rijeci sudjeluje na više kolegija i održava programe