Umjetna inteligencija
Autor teksta: Andrea Švob, Fakultet za matematiku Sveučilišta u Rijeci
Umjetna inteligencija je novo područje znanosti koje je osnovano 1956. godine tijekom održavanja dvomjesečne konferencije „Dartmouth Conference“, u Hanoveru, New Hampshire, SAD. Tamo se okupilo 10 znanstvenika iz područja automatike, neuronskih mreža i stručnjaka koji se bave proučavanjem inteligencije. Osnovali su novo područje i nazvali ga Umjetna inteligencija. Glavna zadaća umjetne inteligencije je konstruirati sustave koji se ponašaju inteligentno. Matematičari koji se bave umjetnom inteligencijom žele odgovoriti na pitanje: kako oblikovati sustav koji može učiti, donositi zaključke o svijetu koji ih okružuje, razumjeti prirodan jezik te obavljati razne poslove koji zahtijevaju čovjekov tip inteligencije. Glavna ideja matematičara u umjetnoj inteligenciji je stvoriti sustav koji se ponaša racionalno.
Algoritmi, metode i sam razvoj umjetno inteligentnog sustava (koji se ponaša racionalno) koristi mnoge alate matematike. Jedno od istaknutih područja matematike koje se koristi u umjetnoj inteligenciji je teorija grafova. Mnogi problemi umjetne inteligencije se mogu modelirati upravo preko teorije grafova – pretraživanje područja za pronalazak optimalnog rješenja, igranje raznih računalnih igrica, razvoj pametnih usisavača ili kosilica. To su neki primjeri sustava koji rade na principu algoritama teorije grafova. Osim teorije grafova, ključna područja matematike u umjetnoj inteligenciju su i teorija vjerojatnosti i linearna algebra. Sustavi koji pomažu u detekciji raznih bolesti, detekcija neželjenih poruka i sl. su samo neki od primjera koji se temelje upravo na tim područjima.
Jedan od osnovnih alata umjetne inteligencije čine metode i algoritmi matematike, stoga su matematičari ključni znanstvenici i stručnjaci u području umjetne inteligencije.