Dan znanosti 2024

Pi je jedan poseban broj, sasvim drugačiji od svih drugih brojeva. On je skroz neracionalan, ali ipak pozitivan lik kojemu nema kraja. Skita se po krugovima te, ako pažljivo potražiš, u svakom ga krugu možeš pronaći. Na brojevnom pravcu, njegov je dom između brojeva 3 i 4, bliže broju 3 nego broju 4. Iako ga je ponekad teško zapisati na list papira, možeš se dobro zabaviti ako zaigraš igru u Pi ritmu. 

Tražeći blago prema pravilima koja slijede decimale broja Pi i rješavajući zanimljive matematičke zadatke učenici pokušavaju odgonetnuti ključ za otvaranje škrinje s blagom. 

Sudoku je poznata logička zagonetka u kojoj uživaju i mali i veliki. U ovoj ćeš aktivnosti prvo pripremiti svoj sudoku otkrivajući tragove koje smo za tebe pripremili. 

Voliš li potrage za blagom? Kroz ovu ćeš se potragu provozati vremeplovom kroz povijest šifriranja te ćeš, koristeći se različitim napravama, dešifrirati tragove i otkriti tajnu poruku! 

Prvi zapisi o kristalima javljaju se još u Babilonu, drevnoj Indiji i drevnoj Kini, no tek u 17. stoljeću počinje značajan napredak u kristalografiji. Matematičar i astronom Johannes Kepler prvi opisuje kristal matematički. Kristale u prirodi proučavamo i opisujemo matematičkom teorijom grupa, odnosno simetrijama i kristalografskim grupama. Postupak kojim nastaje kristal u matematici nazivamo popunjavanje prostora. Popunjavanje dvodimenzionalnog prostora nazivamo popločavanje ravnine. Postoje mnoge vrste popločavanja: pravilna, Arhimedova, Penroseova,… Popločavanje ravnine je tema kojom se matematičari bave od davnih vremena. Arhimed je bio starogrčki matematičar, koji je, između mnogih drugih tema, proučavao i opisivao ono što danas zovemo Arhimedova tijela. Zahvaljujući Kepleru koji je nastavio Arhimedov rad i proučavao popločavanja ravnine, danas se jedna familija simetričnih popločavanja ravnine naziva Arhimedova popločavanja. Penroseovo popločenje je nešto drugačije, to je aperiodičko popločenje ravnine pločicama koje je proučavao Roger Penrose 1973. godine. Neperiodička popločavanja nemaju translacijsku simetriju, tj. ne postoji dio takva popločenja koji se može pravilno „precrtati“ i na taj način popločiti cijelu ravninu. Međutim, takva popločavanje postoje u prirodi. Tijekom ove aktivnosti učenici će istražiti koliko ima pravilnih i Arhimedovih popločavanja ravnine, a i pokušat će „složiti“ Penroseovo popločavanje ravnine i usporediti ga s prethodnim.

Kroz dvije edukativne igre približiti ćemo pojam optimizacije učenicima, a ujedno i naći najkraći put te otvoriti škrinju s blagom.

Math escape je room escape aktivnost s originalnim matematičkim problemima koje su osmislili djelatnici Fakulteta. Kao i u svakom room escape-u za “bijeg iz sobe” bit će potrebno riješiti niz zadataka. Zadaci će biti matematički, a za njihovo rješavanje koristit ćete VR headset i mnoge “hands-on” aktivnosti izrađene uz pomoć 3d printera. 

Matematičke igre dio su rekreativna matematike te među njih ubrajamo igre igra čija su pravila, strategije i ishodi opisani jasnim matematičkim jezikom te se sama igra može opisati i proučavati upotrebom matematike. Matematičke slagalice također opisujemo matematičkim jezikom i proučavamo uz pomoć matematike, ali matematika je potrebna i za rješavanje same matematičke zagonetke te one obično ne uključuju natjecanje između dva ili više igrača.  
Za vrijeme trajanja aktivnosti bit će postavljene matematičke igre koje će posjetitelji moći igrati. Posjetitelji će imati priliku upoznati se sa sljedećim igrama: Hex, Tantrix, Agon, Royal Game of Ur, Prime Stone, Set, Spot it!, Sesqui, Produto, Trilja, … 

Predstavit ćemo SciMaG projekt, čiji glavni cilj je osmisliti i kreirati edukativne igre za djecu i mlade koje razvijaju matematičku, znanstvenu i digitalnu pismenost. Imat ćete priliku zaigrati neke od naših matematičkih igara, ali i okušati se u osmišljavanju zadataka za igre. Dođite i zaigrajte Složi i zaigraj Sudoku i Potraga za blagom u Pi ritmu.

Razvojem umjetne inteligencije, u nekim pravnim sustavima proširena je njezina uporaba i na područje pravosuđa. U vezi s primjenom umjetne inteligencije u pravosuđu, otvara se niz pitanja – od pravnih izazova tumačenja i primjene zakona te zaštite ljudskih prava, preko promišljanja uloge pravosuđa u suvremenom društvu i političkom sustavu, pa sve do etičkih pitanja odnosa između čovjeka i stroja. PRAVRI sudnica, kroz pojednostavljenu simulaciju, nastoji prikazati neke od tih dvojbi i omogućiti sudionicima raspravu o različitim perspektivama, kako bi se ukazalo na prednosti i nedostatke umjetne inteligencije na današnjoj razini njezina razvoja.