Kako mušice pomažu razumjeti utjecaj prehrane na zdravlje
Vinska mušica (Drosophila melanogaster) jedan je od modelnih organizama u biologiji. Iako je malena, dijeli velik broj gena i osnovnih bioloških procesa sa sisavcima. Kratak životni ciklus i jednostavan uzgoj omogućuju znanstvenicima da brzo proučavaju kako različiti čimbenici iz okoliša, pa tako i prehrana, utječu na zdravlje.
Hrana ne utječe samo na energiju i metabolizam, već može mijenjati i način na koji stanice koriste genetske upute. Epigenetika proučava kemijske promjene na DNA i proteinima koji je okružuju, dok epitranskriptomika istražuje kemijske oznake na RNA molekulama koje mogu utjecati na to kako se genske upute koriste u stanici. Na taj način prehrana može dugoročno utjecati na metabolizam, funkciju mozga, starenje i zdravlje organizma.
Mušice su posebno korisne za istraživanje veze između prehrane, osjeta okusa i funkcije mozga. Njihov živčani sustav prepoznaje različite okuse, poput slatkog, slanog i gorkog, a znanstvenici mogu pratiti kako ti signali utječu na ponašanje, učenje i pamćenje. Jedna od metoda je Proboscis Extension Response (PER) test, kojim se prati hoće li mušica ispružiti rilce kada prepozna određenu tvar. Ovaj jednostavan refleks omogućuje istraživanje načina na koji mozak prepoznaje hranu i uči povezivati određene okuse s iskustvom.
Posebno su zanimljive masne kiseline, koje imaju važnu ulogu u zdravlju. One sudjeluju u izgradnji staničnih membrana, metabolizmu i stvaranju signalnih molekula, a važne su i za normalnu funkciju živčanog sustava. Istraživanjem kako različite masne kiseline mijenjaju metabolizam, ponašanje i funkciju živčanih stanica kod mušica možemo bolje razumjeti složenu vezu između prehrane i zdravlja. Zahvaljujući ovom malom modelnom organizmu, znanstvenici tako mogu istraživati kako ono što jedemo utječe na naše stanice, mozak i cijeli organizam – od prvog osjeta okusa pa sve do dugoročnih posljedica za metabolizam, starenje i zdravlje.
Slike su vlasništvo Grupe za epitranskritomiku i neurometabolizam, Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci.
Sliku izradila: Antea Mrijanaović, univ. mag. sanit. ing.
Tekst potpisuje doc. dr. sc. Ana Filošević Vujnović, mag. chem.
Kemija boja i svjetlosti
Svjetlost je svuda oko nas, ali jeste li se ikada zapitali zašto neke tvari i organizmi svijetle u mraku, kako nastaje fluorescentna boja ili zašto upravo različite valne duljine svjetlosti vidimo kao različite boje?
Mi smo tim Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova koji će s Vama na Noći istraživača zaviriti u fascinantan svijet kemije boja i svjetlosti te otkriti što se krije iza svjetlosti koju svakodnevno susrećemo. Pokazat ćemo vam kako se jedna boja može razdvojiti na više različitih boja tankoslojnom kromatografijom, a pod UV lampom istražit ćemo fluorescentne tvari skrivene u markerima, gaziranim pićima i šumećim tabletama. Otkrit ćemo i kako se fluorescencija primjenjuje u forenzici i medicinskoj dijagnostici, primjerice u istraživanju raka.
Sami ćete moći istraživati svijet svjetlosti: izrađivati crteže koji pod UV svjetlom postaju čarobno fluorescentni, napraviti vlastite „ljigavce” koji svijetle u mraku i isprobati još mnogo zanimljivih pokusa.
Predstavit ćemo vam i dio našeg istraživanja kojeg istražujemo na Kampusu, u području fotodinamičke terapije, gdje razvijamo nove molekule (boje) koje nakon osvjetljavanja prenose energiju na molekule kisika. Tako kisik postaje vrlo reaktivan te se može iskoristiti za uništavanje različitih patogena i tumorskih stanica.
Vidimo se na postaji Kemija boja i svjetlostiuEXPORTDRVU, na Noći istraživača! Dođite, istražite, zasvijetlite i otkrijte kako znanost može svijetliti!