Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova
Sličnosti i razlike mozga vinske mušice i čovjeka
Vinske mušice su sitni kukci iz reda dvokrilaca, rasprostranjeni u Hrvatskoj i širom svijeta. Najčešće ih nalazimo uz voće i vinske podrume, gdje ih privlače mirisi i etanol nastao fermentacijom. Iako dugi samo 3–5 mm, već više od stoljeća služe kao važan model u znanstvenim istraživanjima, posebno onima vezanima uz živčani sustav.
Već na prvi pogled izgledom i volumenom mozak čovjeka i vinske mušice izgledaju neusporedivo. Mozak čovjeka je težak približno jedan i pol kilogram te se sastoji od 86 milijardi neurona, dok mozak mušice teži tek nekoliko mikrograma i sadrži približno 100 tisuća neurona. Međutim, iza tih brojki kriju se iznenađujuće sličnosti. Kod mušica i ljudi postoje iste osnovne jedinice građe mozga, stanice koje nazivamo neuronima, a koji međusobno komuniciraju putem električnih i kemijskih signala u sinapsama. Aktivne zone u sinapsama su na slici prikazane crvenom bojom, dok su plavom bojom označene jezgre neurona. Složeni procesi poput učenja, pamćenja ili razvoja ovisnosti temelje se na vrlo sličnim mehanizmima u oba organizma. U mozgu vinske mušice posebno se ističu gljivasta tijela (mushroom bodies zeleno označena na slici), koja imaju važnu ulogu u učenju i pamćenju kod mušice, slično hipokampus kod ljudi. Iako malen i jednostavan, mozak vinske mušice otvara put razumijevanju ljudskog mozga, od osnovnih procesa pamćenja pa sve do složenih psihijatrijskih poremećaja. Upravo zbog sličnosti na staničnoj razini, vinske mušice služe kao vrijedan model za proučavanje različitih neuronskih mehanizama.
Na našoj postaji ćete kroz interaktivne sadržaje iz prve ruke upoznati svijet vinskih mušica. Dođite, pitajte i istražite, a mi se veselimo druženju s Vama!
Laboratorij za bihevioralnu genetiku, Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova, Sveučilište u Rijeci
Članovi laboratorija: izv. prof. dr. sc. Rozi Andretić Waldowski, doc. dr. sc. Ana Filošević Vujnović, Marta Medija, mag. biotech. in med., dr. sc. Bobana Samardžija
Projekti vezani uz postaju: HRZZ projekt IP-2022-10-1281
Sličnosti i razlike mozga vinske mušice i čovjeka
Vinske mušice su sitni kukci iz reda dvokrilaca, rasprostranjeni u Hrvatskoj i širom svijeta. Najčešće ih nalazimo uz voće i vinske podrume, gdje ih privlače mirisi i etanol nastao fermentacijom. Iako dugi samo 3–5 mm, već više od stoljeća služe kao važan model u znanstvenim istraživanjima, posebno onima vezanima uz živčani sustav.
Već na prvi pogled izgledom i volumenom mozak čovjeka i vinske mušice izgledaju neusporedivo. Mozak čovjeka je težak približno jedan i pol kilogram te se sastoji od 86 milijardi neurona, dok mozak mušice teži tek nekoliko mikrograma i sadrži približno 100 tisuća neurona. Međutim, iza tih brojki kriju se iznenađujuće sličnosti. Kod mušica i ljudi postoje iste osnovne jedinice građe mozga, stanice koje nazivamo neuronima, a koji međusobno komuniciraju putem električnih i kemijskih signala u sinapsama. Aktivne zone u sinapsama su na slici prikazane crvenom bojom, dok su plavom bojom označene jezgre neurona. Složeni procesi poput učenja, pamćenja ili razvoja ovisnosti temelje se na vrlo sličnim mehanizmima u oba organizma. U mozgu vinske mušice posebno se ističu gljivasta tijela (mushroom bodies zeleno označena na slici), koja imaju važnu ulogu u učenju i pamćenju kod mušice, slično hipokampus kod ljudi. Iako malen i jednostavan, mozak vinske mušice otvara put razumijevanju ljudskog mozga, od osnovnih procesa pamćenja pa sve do složenih psihijatrijskih poremećaja. Upravo zbog sličnosti na staničnoj razini, vinske mušice služe kao vrijedan model za proučavanje različitih neuronskih mehanizama.
Na našoj postaji ćete kroz interaktivne sadržaje iz prve ruke upoznati svijet vinskih mušica. Dođite, pitajte i istražite, a mi se veselimo druženju s Vama!
Laboratorij za bihevioralnu genetiku, Fakultet biotehnologije i razvoja lijekova, Sveučilište u Rijeci
Članovi laboratorija: izv. prof. dr. sc. Rozi Andretić Waldowski, doc. dr. sc. Ana Filošević Vujnović, Marta Medija, mag. biotech. in med., dr. sc. Bobana Samardžija
Projekti vezani uz postaju: HRZZ projekt IP-2022-10-1281
