Turizam posebnih interesa: kako putovanja postaju iskustvo
Autor fotografije: slika generirana pomoću AI alata u Canvi
Autor teksta: Marina Barkiđija Sotošek
Fotografija prikazuje turiste koji, ovisno o svojim interesima i motivima putovanja, biraju različite aktivnosti i sadržaje tijekom odmora. Njihov boravak u turističkoj destinaciji može uključivati boravak u prirodi, nautičke aktivnosti, upoznavanje kulturne baštine, wellness sadržaje, sport, gastronomska iskustva kao i mnoge druge oblike turističkih iskustava. Ovom slikom želi se prikazati turizam posebnih interesa, koji se temelji na specifičnim motivima, interesima i potrebama posjetitelja i turista pri čemu navedeni primjeri predstavljaju samo dio širokog spektra specifičnih oblika turizma.
Istražuju zašto ljudi putuju, kako biraju destinaciju, koje aktivnosti traže, što utječe na njihovo zadovoljstvo te zbog čega se žele vratiti ili preporučiti neku destinaciju drugima. Istodobno proučavaju kako različiti oblici turizma utječu na prostor, okoliš, lokalnu kulturu, gospodarstvo i kvalitetu života stanovnika.
Za razliku od klasične predodžbe turizma kao odmora na suncu i moru, specifični oblici turizma pokazuju da ljudi danas putuju iz vrlo različitih razloga. Razvijanjem specifičnih oblika turizma, destinacije mogu postati prepoznatljive, turistička sezona može se produžiti, te potaknuti očuvanje prirodne i kulturne baštine. No, ako se njima ne upravlja pažljivo, mogu dovesti i do pritiska na prostor, komercijalizacije lokalne kulture ili narušavanja kvalitete života stanovnika. Upravo je jedan od izazova suvremenog turizma pretvoriti putovanja u iskustvo.
Kako putovanja postaju iskustvo?
Onda kada ona nisu samo odlazak na drugo mjesto, nego prilika da nešto upoznamo, naučimo, doživimo i zapamtimo. Turizam posebnih interesa upravo pokazuje kako osobni motivi i interesi mogu običnom putovanju dati dublje značenje te ga pretvoriti u iskustvo koje nas povezuje s ljudima, kulturom, prirodom i prostorom koji posjećujemo.
Svako putovanje počinje interesom, a znanost nam pomaže razumjeti kako taj interes pretvoriti u iskustvo.
Tema „Turizam posebnih interesa: kako putovanja postaju iskustvo“ dio je projekta 3 DOT „Tri Dimenzije Održivosti Turizma“ (uniri-iz-25-260)
Može li turizam popraviti ono što mijenja? Otkrivamo znanost koja stoji iza regenerativnog turizma
Autor fotografije: fotografija izrađena pomoću ChatGPT-a
Autor teksta: prof. dr. sc. Maja Nikšić Radić
DVA PUTA ZA NAŠE DESTINACIJE: KOJU ĆEMO BUDUĆNOST ODABRATI?
Turizam ne donosi samo goste, nova radna mjesta i prihode. On mijenja cijene stanova, izgled naselja, lokalne trgovine, način života i odnose među ljudima. Ista destinacija zbog turizma može gospodarski ojačati, ali istodobno postati preskupa za stanovnike koji su je generacijama stvarali. Upravo tu započinje priča prikazana na slici.
Lijeva strana prikazuje put propadanja. Kada turistička potražnja i ulaganja naglo povećaju vrijednost nekretnina, stanovi se pretvaraju u turistički smještaj, a svakodnevni sadržaji u ponudu namijenjenu posjetiteljima. Troškovi stanovanja rastu, javni prostori postaju preopterećeni, a dio lokalnog stanovništva više si ne može priuštiti život u vlastitom mjestu. Takav proces nazivamo turističkom gentrifikacijom. Promjena nije samo prostorna i ekonomska: mjesto postupno može izgubiti lokalne običaje, identitet i osjećaj zajedništva.
U destinacije se, međutim, ne doseljavaju samo turisti i investitori. Sve je više ljudi koji sele u potrazi za mirnijim životom, prirodom, ugodnijom klimom ili snažnijim osjećajem pripadnosti. Riječ je o migracijama životnog stila. Novi stanovnici donose kapital, znanje, poslovne ideje i drukčije životne navike. Njihov dolazak može potaknuti obnovu napuštenih kuća, razvoj malih poduzeća i oživljavanje ruralnih područja. No može i povećati cijene nekretnina, produbiti razlike između starih i novih stanovnika te ubrzati gubitak lokalnog karaktera.
Kako isti procesi mogu završiti tako različito?
Kako bismo odgovorili na to pitanje, analizirali smo 61 znanstveni rad objavljen između 2007. i 2024. godine. Bibliometrijskim mapiranjem i integrativnim pregledom literature povezali smo istraživanja o turističkoj gentrifikaciji, migracijama životnog stila i regenerativnom turizmu. Rezultati pokazuju da ni turizam ni doseljavanje sami po sebi ne vode unaprijed određenom ishodu. Presudno je kako se promjenama upravlja, tko sudjeluje u odlučivanju i kome pripadaju koristi od razvoja.
Desna strana slike zato prikazuje put regeneracije. Regenerativni turizam ne zadovoljava se samo smanjivanjem štete. Njegov je cilj ostaviti mjesto boljim nego što je bilo: obnoviti prirodu, ojačati lokalno gospodarstvo, zaštititi kulturnu baštinu, osigurati priuštivo stanovanje i povećati kvalitetu života stanovnika. Turizam tada nije svrha samome sebi, nego sredstvo kojim zajednica ostvaruje vlastite razvojne ciljeve.
Korijenje stabla simbolizira ono bez čega regeneracija nije moguća: lokalnu zajednicu, kulturu, prirodu i gospodarstvo. Ako je korijenje slabo, rast turizma može proizvesti nejednakost i raseljavanje. Ako su lokalni stanovnici uključeni u planiranje, prihodi ostaju u zajednici, a razvoj poštuje granice prostora, isti pritisci mogu postati poticaj za obnovu.
Slika zato ne prikazuje jednostavnu borbu između „lošeg” i „dobrog” turizma. Ona pokazuje da se budućnost destinacije oblikuje odlukama na više razina – od ponašanja pojedinaca, preko lokalnog planiranja, do stambene, migracijske i turističke politike.
Pravo pitanje više nije samo: Koliko turista želimo?
Važnije je pitati: Kakvo mjesto želimo ostaviti ljudima koji u njemu žive i generacijama koje tek dolaze?
Tekst se temelji na istraživanju: M. Nikšić Radić i D. Dragičević, „Integrative Review on Tourism Gentrification and Lifestyle Migration: Pathways Towards Regenerative Tourism”, Sustainability, 2025, 17(11), 5163. Cjeloviti znanstveni rad
