Znanstvena komunikacija: Kako kvalitetno komunicirati s medijima i prenositi stručni sadržaj široj javnosti

Živimo u doba interneta, društvenih mreža, polarizacije i širenja dezinformacija u kojem postaje sve važnije da se znanost približi široj javnosti, a znanstvenici zadrže autoritet u društvu. Prevladavanje dezinformacija i neznanstvenih stavova u široj javnosti doslovce ugrožava živote.

No komunicirati znanost za širu publiku nije nimalo lak zadatak, pogotovo kad se radi o temama koje polariziraju javnost. U hrvatskim medijima znanost je često marginalizirana, a pogrešne interpretacije znanstvenih tema nisu rijetkost. S druge strane, komunikacija s medijima ili komuniciranje stručnog sadržaja putem društvenih mreža mnogim je znanstvenicima dodatno otežano jer je stručnu terminologiju i znanstvene koncepte ponekad teško učinkovito objasniti na pojednostavljen i zanimljiv način.

Zbog svega toga mnogi znanstvenici nisu motivirani predstavljati vlastiti rad ili pojašnjavati određene fenomene široj javnosti. Ova radionica osmišljena je da pomogne znanstvenicima da lakše i učinkovitije prezentiraju svoj rad i znanje javnosti, te učvrste poziciju autoriteta u medijima u temama koje su direktno ili indirektno vezane za znanost.

• Upoznati polaznike s funkcioniranjem medija i načinom na koji mediji prenose
  znanstvene teme.
• Ukazati na razloge najčešćih nesporazuma u interpretaciji znanstvenih rezultata i
  stručnog sadržaja u medijima, pogotovo kad se radi o društveno osjetljivim temama.
• Kroz niz praktičnih savjeta i vježbi pomoći polaznicima da nauče učinkovito predstaviti znanstveni sadržaj i svoje projekte široj javnosti i poboljšati komunikaciju s medijima. Sadržaj radionica temelji se na iskustvu dugogodišnjeg rada u hrvatskim i stranim medijima, međunarodno prihvaćenim konceptima znanstvene komunikacije, primjerima dobre prakse, te na povratnim informacijama o potrebama znanstvenika koji su dobiveni anketama i tijekom već održanih radionica na različitim znanstvenima institucijama. Na temelju ovih saznanja izrađen je i kratki online priručnik sa savjetima za komunikaciju s medijima i prenošenje stručnog sadržaja široj javnosti u izdanju Sveučilišta u Rijeci.

Vedrana Simičević je dugogodišnja novinarka i urednica s diplomom iz psihologije.
Specijalizirana je za teme iz znanosti, tehnologije i zaštite okoliša, te istraživačko novinarstvo. Dvadesetak godina je kao novinarka i urednica radila u Novom listu, dok posljednjih pet godina objavljuje tekstove u stranim medijima uključujući National Geographic, BBC, Science, New Scientist, the BMJ, Physics Today i Balkan Insight.
Dobitnica je nagrade „Velebitska degenija“ HND-a za najbolji novinarski rad na temu zaštite okoliše, te je bila u užem izboru za Europskog znanstvenog novinara godine. U 2019. godini odabrana je za Balkan Fellowship for Journalistic Excellence, te je dobitnica više međunarodnih stipendija za istraživače priče i prošlogodišnje ERC FRONTIERS stipendije za znanstveno novinarstvo. Članica je upravnog odbora Balkanske mreže znanstvenih novinara i članica Zbora znanstvenih novinara pri HNDu.
Od 2019. godine surađuje sa Sveučilištem u Rijeci kao vanjska suradnica za pitanja znanstvene komunikacije. Organizirala je više radionica iz znanstvene komunikacije i autorica je kratkog priručnika „Znanost i mediji“ u izdanju Sveučilišta u Rijeci.